Ti si ono što jedeš

foodSvima je poznata rečenica: TI SI ONO ŠTO JEDEŠ.
Cilj svake osobe na ovoj zemlji je da u sebe ugradi najprirodniji i najkvalitetniji materijal kako bi što zdravije i duže živio.
Materijal za izgradnju i sveukupan razvoj čovjekovog života je hrana koju trebamo unositi u što raznovrsnijem obliku.
Paracelsus, praotac farmakologije, švajcarski renesansni lekar i botaničar je rekao:
Sve što je potrebno za dobro zdravlje čovjeka, nalazi se u prirodi.

Evo samo nekoliko stvari na koje treba da obratimo pažnju kako bi zdravije i duže živjeli:

DORUČKUJTE
Nakon 8 sati gladovanja vašem tijelu su preko potrebni hranjivi sastojci koje će ga probuditi i ubrzati metabolizam. Metabolizam se usporava dok spavate, tako da umjesto kafe, dan započnete uravnoteženim doručkom. Uzmite hljeb od intergalnog brašna, stavite pored malo voća, 10-12 badema, lješnjaka, kikirikija,… Dobićete snagu, koja vam je potrebna za novi dan.

VODITE RAČUNA O HIDRATACIJI
Žeđ je poslednji znak dehidracije. Zato, nemojte čekati da postanete žedni, već pijte vodu tokom cijelog dana. Najčešća grečka koju ljudi prave je da ne unose dovoljno vode, ali je tu grešku i najlakše ispraviti. Nosite sa sobom flašicu vode gdje god da krenete i dopunjujte je ako je to potrebno. Voda nam pomaže da smanjimo nivo masti u telu tako što održava metabolizam ubrzanim i stvara osjećaj sitosti u stomaku, pa se u tom slučaju ne dešava da se prejedemo. Veoma često kada mislimo da smo gladni, u suštini organizam traži vodu, ali pošto nismo navikli da pijemo vode, ovu molbu tijela protumačimo pogrešno i uzmemo nešto da pojedemo. Kada imate osjećaj da ste gladni, ali znate da još nije vrijeme za obrok, popijte veliku čašu vode, i za par minuta osjećaj gladi će nestati.

KREĆITE SE
Najlakše nakon ručka je prebaciti se sa stolice u fotelju, ispružiti noge i zatvoriti oči, ali ležeći položaj nije dobar za varenje, pa želudačni sokovi ne mogu da obave svoj posao. Ova navika može da izazove želudačne tegobe. Isto tako vodi do gojenja.

Sve ono što unosimo u organizam, sve ono što činimo sa našim organizmom će postati dio nas, jer ti si ono što jedeš.

book

Postoji veoma slička izreka, koja glasi:
TI SI ONO ŠTO ČITAŠ.
Vladislava Gordić Petković, direktorica 55. Sajma knjiga u Beogradu, 2010 godine je rekla: „Knjiga neće propasti, ali čitaoci moraju, kao što vode računa o tome šta jedu, voditi računa i o tome šta čitaju i za sebe birati ono najbolje.”
Šta mi čitamo? Sa čime hranimo naš um? Hajde da vidimo ove bitne stvari za tjelesno zdravlje kako glase, ako prebacimo na duhovno zdravlje.

DORUČKUJTE
Ne samo našem tijelu već i našem umu je potrebna kvalitetna hrana odmah ujutro nakon buđenja. Kaže Marko 1.35:
A ujutru vrlo rano ustavši iziđe, i otide nasamo, i ondje se moljaše Bogu.”
Isto kao što imamo običaj da kažemo: “nemam vremena da doručkujem”, znamo da kažemo i to da: “nemam vremena da proučavam.” Marko kaže da je Isus ustao rano ujutro, a nekoliko stihova prije toga čitamo da prethodno veče, nakon zalaska sunca su donosili bolesne kod Isusa da ih izleči. Znači, da je i On bio umoran, zauzet, i On je sigurno otišao kasno da spava. Ali koliko god umoran bio, odlučio je da će odvojiti vrijeme za duhovni doručak, koji daje snagu za cio dan, koji pomaže da kažemo NE, kada dođu iskušenja.

VODITE RAČUNA O HIDRATACIJI
Isto kao što imamo običaj da pijemo vode samo onda kada smo žedni, a to je već prekasno, desi se da se molimo tek onda, kada više sami ne možemo da riješimo problem, a to je već prekasno. Nikad nije prekasno da se obratimo Bogu, ali mnogo bolje i zdravije ćemo se osjećati, ako cio dan pijemo vode, i mnogo bolje i duhovno zdravije ćemo se osjećati, ako u toku cijelog dana razgovaramo sa našim Spasiteljem. Bez hrane i možemo donekle živjeti, ali bez vode? Voda je izvor života.
U 1. Solunjanima 5.18 čitamo sledeće:
Molite se Bogu bez prestanka.”
Ne samo onda kada imamo problem, nego svaki dan, cio dan treba da budemo u komunikaciji sa Bogom, jer je Bog izvor života.

KREĆITE SE
Kao što je veoma prijatno kada legnemo da spavamo nakon ručka, prijatno je i čitati Bibliju, a sve što smo pročitali zadržati za sebe. Potrebno je i našem duhovnom organizmu da se kreće. Ljudi koji vide kako mi idemo u šetnju, treniramo, vozimo biciklo, znaće da pazimo na svoje zdravlje, znaće da je naš cilj da živimo što bolje i duže. Da li se vidi to da mi pazimo i na naše duhovno zdravlje? Da je naš cilj stvarno da živimo ne samo duže, nego vječno? Ono što čitamo, proučavamo, ne sme da ostane u nama. Kroz naše životno kretanje trebamo da prenesemo ljudima sve ono što smo dobili od Boga. Kaže Matej 28. 19-20:
Idite dakle i naučite sve narode krsteći ih va ime oca i sina i svetoga Duha. Učeći ih da sve drže što sam vam zapovijedao; i evo ja sam s vama u sve dane do svršetka vijeka.” 

Da li pazimo šta jedemo? Sve ono što unesemo u organizam, postaće dio nas.
Da li pazimo šta čitamo i sa čime hranimo naš um? U Americi, u Ohaju su radili istraživanea, sa kojim su potvrdili i dokazali da ljudi postanu slični osobama o kojima čitaju. O kome mi čitamo? O kome razmišljamo? Kaže Ellen White:
Hrista nikada ne smemo izgubiti iz svojih misli… On rasteruje sve naše sumnje, On je suština svih naših nada! Kako je dragocjena misao da možemo postati učesnici u božanskoj prirodi, u kojoj možemo pobijediti kao što je Hristos pobijedio… On je melodija naših pesama, sjenka velike stene u umornoj zemlji. On je živa voda žednoj duši. On je naše utočište u oluji. On je naša pravda, naše posvjećenje, naše otkupljenje.”  (Review and Herald, 26. avgust 1890)

DJN

Posted in Duhovna razmišljanja, Zdrav Život Tagged with: , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*


*